Bookbot
Il libro è attualmente esaurito

Pareyson, Levinas i etike konačnoga

Ususret novopoganstvu

Parametri

  • 248pagine
  • 9 ore di lettura

Maggiori informazioni sul libro

Ovo je pionirski rad na hrvatskom govornom području koji po prvi put uvodi misao talijanskog filozofa Luigia Pareysona u filozofski-teološki korpus. Knjiga, kroz prizmu Pareysona i Levinas, istražuje duhovnu ostavštinu Zapada nakon Hegelovog sustava, koji je završio u historicizmu i "mistici konačnoga". Ovi autori, inspirirani judeokršćanskom tradicijom, nude koncept "transcendencije beskonačnoga". Pareyson izlaže hermeneutiku iz ontologije, postavljajući povijest kao prostor "objavljujuće misli", dok Levinas, kroz fenomenologiju ljudskog lica, dolazi do ideje "suviška" koji nadilazi povijesno prisutno. Oba autora razvijaju etiku odgovornosti, naglašavajući da drugi nije reduciran na isto, što može dovesti do manipulativnih i totalitarnih tendencija. Etike konačnoga, napuštajući judeokršćansko naslijeđe, gledaju povijest kao skup mitova korisnih za etičko usavršavanje, definirajući se kao novopoganstvo. Dijalog između grčke i judeokršćanske paradigme, koji je kroz povijest bio plodan, predstavlja temelj za nastanak Europe. Knjiga poziva na ponovno otvaranje tog dijaloga u kontekstu tehničko-znanstvene ere, koristeći metaforu "nomadske misli" kao prostor susretanja.

Acquisto del libro

Pareyson, Levinas i etike konačnoga, Ivica Šola

Lingua
Pubblicato
2013
Rilegatura
(In brossura)
Ti avviseremo via email non appena lo rintracceremo.

Metodi di pagamento

Ancora nessuna valutazione.

Titolo
Pareyson, Levinas i etike konačnoga
Sottotitolo
Ususret novopoganstvu
Lingua
Croato
Formato
In brossura
Pagine
248
ISBN10
9536931613
ISBN13
9789536931613
Serie
Tag
Descrizione
Ovo je pionirski rad na hrvatskom govornom području koji po prvi put uvodi misao talijanskog filozofa Luigia Pareysona u filozofski-teološki korpus. Knjiga, kroz prizmu Pareysona i Levinas, istražuje duhovnu ostavštinu Zapada nakon Hegelovog sustava, koji je završio u historicizmu i "mistici konačnoga". Ovi autori, inspirirani judeokršćanskom tradicijom, nude koncept "transcendencije beskonačnoga". Pareyson izlaže hermeneutiku iz ontologije, postavljajući povijest kao prostor "objavljujuće misli", dok Levinas, kroz fenomenologiju ljudskog lica, dolazi do ideje "suviška" koji nadilazi povijesno prisutno. Oba autora razvijaju etiku odgovornosti, naglašavajući da drugi nije reduciran na isto, što može dovesti do manipulativnih i totalitarnih tendencija. Etike konačnoga, napuštajući judeokršćansko naslijeđe, gledaju povijest kao skup mitova korisnih za etičko usavršavanje, definirajući se kao novopoganstvo. Dijalog između grčke i judeokršćanske paradigme, koji je kroz povijest bio plodan, predstavlja temelj za nastanak Europe. Knjiga poziva na ponovno otvaranje tog dijaloga u kontekstu tehničko-znanstvene ere, koristeći metaforu "nomadske misli" kao prostor susretanja.