Bookbot
Il libro è attualmente esaurito

Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci?

o sociolingvistici animirahin filmova

Parametri

  • 199pagine
  • 7 ore di lettura

Maggiori informazioni sul libro

Ova knjiga istražuje sinkronizaciju animiranih filmova na dijalekte i slengove, umjesto isključivo na standardni jezik, što je tema koja izaziva rasprave u svijetu. Dok Kina zabranjuje takve sinkronizacije, Iran ih potiče, a Québec se suočava s konfuzijom kada se koristi pariski sleng. U Španjolskoj se jezična raznolikost svodi na minimum, dok Irska dodaje dijalekte čak i gdje ih izvorno nema. Različiti pristupi izazivaju strah, radost ili sumnju u manipulaciju. Na globalnoj razini, jezična politika prisiljava govornike da preispitaju sociokulturne i političke okvire komunikacije. U Hrvatskoj, novine i forumi raspravljaju o zapostavljanju nekih dijalekata i nametanju drugih, dok se likovi u sinkronizacijama često povezuju s pozitivnim ili negativnim stereotipima. Ivo Zanić duhovito analizira primjere poput američke vjeverice koja govori dubrovački i zelenog diva koji koristi "kaj" i "lipo". Postavlja pitanja o percepciji jezika i zbunjenosti djece pri slušanju različitih izraza. Sinkronizacije odražavaju društvene odnose, regionalne stereotipe i raspodjelu moći, pokazujući koliko gledatelji poznaju sebe i jezičnu stvarnost svoje zemlje.

Acquisto del libro

Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci?, Ivo Žanić

Lingua
Pubblicato
2009
Rilegatura
(In brossura)
Ti avviseremo via email non appena lo rintracceremo.

Metodi di pagamento

Ancora nessuna valutazione.

Titolo
Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci?
Sottotitolo
o sociolingvistici animirahin filmova
Editore
Algoritam
Pubblicato
2009
Formato
In brossura
Pagine
199
ISBN10
9533160616
ISBN13
9789533160610
Serie
Tag
Descrizione
Ova knjiga istražuje sinkronizaciju animiranih filmova na dijalekte i slengove, umjesto isključivo na standardni jezik, što je tema koja izaziva rasprave u svijetu. Dok Kina zabranjuje takve sinkronizacije, Iran ih potiče, a Québec se suočava s konfuzijom kada se koristi pariski sleng. U Španjolskoj se jezična raznolikost svodi na minimum, dok Irska dodaje dijalekte čak i gdje ih izvorno nema. Različiti pristupi izazivaju strah, radost ili sumnju u manipulaciju. Na globalnoj razini, jezična politika prisiljava govornike da preispitaju sociokulturne i političke okvire komunikacije. U Hrvatskoj, novine i forumi raspravljaju o zapostavljanju nekih dijalekata i nametanju drugih, dok se likovi u sinkronizacijama često povezuju s pozitivnim ili negativnim stereotipima. Ivo Zanić duhovito analizira primjere poput američke vjeverice koja govori dubrovački i zelenog diva koji koristi "kaj" i "lipo". Postavlja pitanja o percepciji jezika i zbunjenosti djece pri slušanju različitih izraza. Sinkronizacije odražavaju društvene odnose, regionalne stereotipe i raspodjelu moći, pokazujući koliko gledatelji poznaju sebe i jezičnu stvarnost svoje zemlje.