Nedeljka Paravić Libri






Roman o jednom ubojici i njegovom istraživačkom putovanju u carstvo mirisa; roman o ubojici kojeg na zločin nisu nagonile mržnja, ljubav ili očajanje, već jedino njegov nos. Žrtve bijahu mlade djevojke. Priča puna duha, dosjetljivosti, mate, a ispričana tako dobro kao rijetko koja druga. "Parfem! Sretan događaj u književnosti njemačkoga jezika." Nürnberger Nachrichten
L'altra Grace
- 563pagine
- 20 ore di lettura
Nel 1843 il Canada è sconvolto da un atroce fatto di cronaca nera: l'omicidio del ricco possidente Thomas Kinnear e della sua amante, la governante Nancy Montgomery. Imputata insieme a un altro servo, la sedicenne Grace Marks viene spedita in carcere e, sospettata di insanità mentale, in manicomio. A lungo oggetto dei giudizi contrastanti dell'opinione pubblica - propensa a vedere in lei ora una santa, ora una carnefice -la protagonista di questo romanzo può finalmente raccontare la propria vita al giovane dottore Simon Jordan. Convinto di mettere le proprie conoscenze al servizio della verità sul caso, e al tempo stesso contribuire al progresso della scienza psicologica, Jordan non potrà fare a meno di restare ammaliato da questa personalità complessa e inafferrabile. Il dialogo che si instaura tra i due si trasforma nel ritratto psicologico di una persona due volte vittima del sistema sociale - in quanto povera e in quanto donna - e assurge a denuncia delle enormi contraddizioni di una società maschilista e tormentata da conflitti interni perché incapace di accettare l'"altro".
Vissuta fino al 1931 in una fattoria dentro una piantagione di caffè sugli altipiani del Ngong, Karen Blixen ha descritto con una limpidezza senza pari il suo rapporto d'amore con l'Africa. Sovranamente digiuna di politica, ci ha dato il ritratto forse più bello del continente nero, della sua natura, dei suoi colori, dei suoi abitanti. I Kikuyu che nulla più può stupire, i fieri e appassionati Somali del deserto, i Masai che guardano, dalla loro riserva di prigionieri in cui sono condannati a estinguersi, l'avanzata di una civiltà "che nel profondo del loro cuore odiano più di qualsiasi cosa al mondo". Uomini, alberi, animali si compongono nelle pagine della Blixen in arabeschi non evasivi, in una fitta trama di descrizioni e sensazioni che, oltre il loro valore documentario, rimandano alla saggezza favolosa di questa grande scrittrice, influenzando in modo determinante i contenuti della sua arte: "I bianchi cercano in tutti i modi di proteggersi dall'ignoto e dagli assalti del fato; l'indigeno, invece, considera il destino un amico, perché è nelle sue mani da sempre; per lui, in un certo senso, è la sua casa, l'oscurità familiare della capanna, il solco profondo delle sue radici".
Roman o jednom ubojici i njegovom istraživačkom putovanju u carstvo mirisa; roman o ubojici kojeg na zločin nisu nagonile mržnja, ljubav ili očajanje, već jedino njegov nos. Žrtve bijahu mlade djevojke. Priča puna duha, dosjetljivosti, mašte, a ispričana tako dobro kao rijetko koja druga. "Međunarodna čitateljska publika zaluđena je romanom koji već miriše uspjehom: Parfem." (Liberation, Paris) "Pustolovina čitanja posebne vrste; zamisao izvanredna..." (Svenska Dagbladet, Stockholm) "Parfem! Sretan događaj u književnosti njemačkoga jezika." (Nürnberger Nachrichten)
Jean-Baptiste Grenouille je bešćutna nakaza savršena njuha koji u potrazi za stvaranjem najčarobnijeg mirisa čovječanstva ne preza od monstruoznih zločina. Na povijesnoj pozadini Francuske osamnaestog stoljeća, Süskind oblikuje svojevrsni ''olfaktivni'' triler koji secira izopačeno u pojedincu i društvu, pri čemu se čini da je podli nitkov i zlikovac zapravo uvijek posljedica pokvarenog društva.
Sluškinjina priča
- 349pagine
- 13 ore di lettura
Na početku 21. stoljeća u SAD na vlast pučem dolazi hunta koja vlast temelji na religijskom konzervatizmu. Žene se otpuštaju s posla i lišavaju pristupa novcu, dakle ugledu, moći i vlasti. Zabranjeni su pobačaji kao i bilo koja vrsta kontracepcije. Žene su potpuno podređene funkciji materinstva i isključivo o tome ovisi njihov društveni status. One su Supruge, Sluškinje, Marte ili Tetke. Supruge su žene uglednih funkcionara i uglavnom su neplodne. Zbog toga svakom Zapovjedniku vlast dodjeljuje Sluškinju. Sluškinje se regrutiraju od žena udatih drugi put ili onih koje žive u izvanbračnim zajednicama, jer su i drugi brak i izvanbračne veze proglašeni nezakonitima. "Odgajaju" ih u posebnim zavodima, a Tetke su njihove učiteljice i čuvarice. Zadatak im je da rađaju. Seksualni čin sveden je na bestrasni ritual kojem prisustvuju i supruge. Nakon poroda koji se, poput mise, odvija javno, dijete se oduzima majci i dalje se o njemu brine Supruga. Sluškinje za koje se utvrdi da su neplodne, postaju Marte, to jest kućne pomoćnice i kuharice. Kazne za neposluh su drastične... Kritičari nisu slučajno usporedili Sluškinjinu priču Margaret Atwood s Orwellovom 1984, ali ovaj put mračna je budućnost dana iz ženske perspektive: žena je narator, žene su glavna lica, a žene su i najveće žrtve režima.
Sluškinjina priča
- 300pagine
- 11 ore di lettura
Fredova pripada kasti Sluškinja u Republici Gileadu, nekadašnjim Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je prisiljena biti ljubavnica Zapovjednika i rađati djecu kako bi se opustošena zemlja ponovno naselila. U okruženju beznađa, okrutnosti i strahovlade, gdje je svaka neposlušnost drakonski kažnjena, Fredova mora pronaći način za opstanak, balansirajući između zahtjeva Zapovjednika, njihovih bezosjećajnih Supruga, Marthi i drugih Sluškinja. Njezin osobni cilj je preživjeti i pronaći kćer koju su joj oduzeli. Ova priča, vrsno ispripovijedana, otkriva autoricu kao "kraljicu distopijskog romana", ističući njezinu pronicavost, duhovitost i ironiju. Iako je Margaret Atwood bila poznata književnica i nagrađivana pjesnikinja, njezina slava je porasla s objavljivanjem ovog romana 1986. godine. S dolaskom Donalda Trumpa na američko predsjedništvo, djelo je ponovno postalo aktualno, a popularnost su dodatno povećale i televizijske adaptacije. Atwood je nedavno primila prestižne književne nagrade, uključujući onu u Pragu i njemačku nagradu za mir, zbog svoje sposobnosti prepoznavanja opasnih društvenih tendencija.