Posljednji dan na smrt osuđenoga
Autori
Maggiori informazioni sul libro
Uz Jadnike i Zvonara crkve Notre-dame, privilegirano mjesto u njegovu iznimnom opusu svakako zauzima fiktivni dnevnik mladog pogubljenika Posljednji dan na smrt osuđenoga (1829). Uputivši ga »svakomu tko sudi«, autor u njemu otvoreno zagovara ukinuće smrtne kazne, pitajući svoje suvremenike: »Zar u Francuskoj nema dovoljno zraka da svatko može disati?« Potresne stranice ovoga omalenog bisera svjetske književnosti, po vlastitu su priznanju, izvršile dubok utjecaj na književne veličine kao što su Camus, Dickens i Dostojevski, a potonji ga je ocijenio kao »Hugoovo remek-djelo«. »Ono što pišem možda neće biti nekorisno«, povjerava se i preispituje na smrt osuđeni, »taj dnevnik mojih patnji, iz sata u sat, iz minute u minutu, muka za mukom, budem li imao snage voditi ga do trenutka kad će mi fizički biti nemoguće nastaviti; ta priča, nužno nezavršena, ali u najvećoj mogućoj mjeri potpuna, o mojim osjećajima, zar neće sa sobom donijeti veliku i duboku pouku?« Ove potresne stranice, ispunjene omašnim strahom i stravom pred nemilosrdnom neminovnošću, ali i dubokom plemenitošću i samilošću, napisane su nenadmašnim stilom velikog pripovjedača!
Acquisto del libro
Posljednji dan na smrt osuđenoga, Victor Hugo, Mate Maras
- Lingua
- Pubblicato
- 2014
- Rilegatura
- (In brossura)
Metodi di pagamento
Ancora nessuna valutazione.
- Titolo
- Posljednji dan na smrt osuđenoga
- Lingua
- Croato
- Autori
- Victor Hugo, Mate Maras
- Editore
- Šareni dućan (Koprivnica)
- Pubblicato
- 2014
- Formato
- In brossura
- Pagine
- 176
- ISBN10
- 9533200642
- ISBN13
- 9789533200644
- Serie
- Descrizione
- Uz Jadnike i Zvonara crkve Notre-dame, privilegirano mjesto u njegovu iznimnom opusu svakako zauzima fiktivni dnevnik mladog pogubljenika Posljednji dan na smrt osuđenoga (1829). Uputivši ga »svakomu tko sudi«, autor u njemu otvoreno zagovara ukinuće smrtne kazne, pitajući svoje suvremenike: »Zar u Francuskoj nema dovoljno zraka da svatko može disati?« Potresne stranice ovoga omalenog bisera svjetske književnosti, po vlastitu su priznanju, izvršile dubok utjecaj na književne veličine kao što su Camus, Dickens i Dostojevski, a potonji ga je ocijenio kao »Hugoovo remek-djelo«. »Ono što pišem možda neće biti nekorisno«, povjerava se i preispituje na smrt osuđeni, »taj dnevnik mojih patnji, iz sata u sat, iz minute u minutu, muka za mukom, budem li imao snage voditi ga do trenutka kad će mi fizički biti nemoguće nastaviti; ta priča, nužno nezavršena, ali u najvećoj mogućoj mjeri potpuna, o mojim osjećajima, zar neće sa sobom donijeti veliku i duboku pouku?« Ove potresne stranice, ispunjene omašnim strahom i stravom pred nemilosrdnom neminovnošću, ali i dubokom plemenitošću i samilošću, napisane su nenadmašnim stilom velikog pripovjedača!